Izlazak u kafanu je ranije značio druženje sa prijateljima, ali sa dolaskom pametnih telefona sa paketima stalnim internet pristupom, to se promenilo. Možete videti i u svom društvu i oko sebe u kafani, baru, klubu itd. da svi gledaju u svoje telefone, tapkaju po ekranu sablasno osvetljeni u mraku. Progovore tek po koju reč, jer je velika verovatnoća da upravo međusobno komuniciraju preko Facebooka ili Twittera. Vlasnik bara Salve Jorge u Sao Paulu u Brazilu je toj pojavi stao na put. Smislio je posebnu pivsku čašu koja onemogućuje korišćenje telefona.
Offline pivska čaša
Čaša izgleda kao normalna staklena pivska čaša sa debelim dnom, ali sa jednom vrlo bitnom razlikom – dno je zasečeno tako da je nemoguće da čaša stoji uspravno ukoliko se ne postavi na mobilni telefon. Telefon savršeno popunjava taj odsečeni deo i isključuje vas iz online sveta i vraća u vaše društvo. Sve što propustite na internetu lako ćete nadoknaditi, ali vam propušteno vreme sa drušvom niko ne može vratiti.
Google je nedavno predstavio novi izgled Gmaila za desktop, Android i iOS i najveća promena je uvođenje kartica (tabova) koje grupišu poštu po kategorijama. Sigurno vam se dešavalo da ne pročitate neki važan mejl zato što ga niste videli u moru raznih nevažnih mejlova obaveštenja, promocija… Sada je tome došao kraj.
Novi izgled Gmaila sa karticama
Korisnicima se u desktop verziji postepeno uključuje ova opcija, ali nećete dobiti obaveštenje da je dostupno. Potrebno je da kliknete na podešavanja (zupčanik u desnom gornjem uglu) i da odaberete konfiguraciju poštanskog sandučeta. Наставите са читањем Novi izgled Gmaila→
Kolika je naša kupovna moć? U medijima se predstavljaju statistički podaci o prosečnim zaradama koje nemaju veze sa stvarnošću, a isto je i sa potrošačkim korpama. Dovoljno je otići u jednu veću kupovinu, da bi se ostalo bez više od polovine plate. Cene su astronomske. Uzmimo za primer teglu popularnog krema Nutella. U prodavnicama u Srbiji se cena Nutele kreće između 776 i 1389 din/kg, dok u Nemačkoj isti proizvod može da se kupi za 3.99 evra za teglu od 1 kilograma, tj. 443 dinara. Na akcijskim sniženjima možete pronaći i teglu Nutele od 450 grama za 1,65 evra, tj. 183 dinara. To znači da je cena krema u Srbiji u određenim slučajevima i duplo veća od cene u Nemačkoj. Наставите са читањем Nutella u Srbiji duplo skuplja nego u Nemačkoj (FOTO)→
Pre nekoliko dana Google je na svojoj redovnoj godišnjoj konferenciji I/O predstavio velike promene svojih proizvoda, a jedna od većih promena se odnosi na Google Plus. Pored novog izgleda koji podseća na Pinterest, dobili smo novine u obradi fotografija. Fotografije na Google+ sada možete lako da prepravite, poboljšate, pravite animirane GIF-ove… Ono što je mene najviše iznenadilo je automatsko tagovanje fotografija koje se nalaze u Instant otpremanju. Naime, Google vam omogućava da pronađete fotografije prema onome šta se na njima nalazi.
Napravio sam nekoliko pretraga i svaki put je tačno prikazao fotografije za željeni pojam. Postoji mogućnost pretraživanja svojih fotografija, objavljenih i neobjavljenih (iz instant otpremanja) i fotografija prijatelja, tj. osoba u vašim krugovima. Videćete fotografije, GIF-ove i video snimke. Trenutno automatsko označavanje radi samo sa rečima na engleskom jeziku. Ovo je vrlo korisna opcija, posebno ako imate puno otpremljenih fotografija. Evo kako to izgleda u nekoliko opštih pretraga. Наставите са читањем Pametna pretraga fotografija na Google Plusu→
Na internetu nikada nije dosadno. Uvek postoji neki trend koji zahvati veći deo Zemljine kugle i svi mu se brzo prepuste (dobro, skoro svi). Poslednji su bili Gangnam Style i Harlem Shake, a sada se pojavio Vadering (Vejdering). Reč je memeu ljubitelja Star Warsa u kome jedna osoba imitira Darth Vadera i pokušava da telepatski zadavi drugu osobu (ili više njih) koja u momentu fotografisanja skoči i drži se za vrat. Važno je dobro skočiti, uhvatiti dobar ugao kamere i biti kreativan. To je nešto nalik ovoj sceni iz filma. Izgleda da je talas krenuo od jedne fotografije sa američkim gaziranim pićem Chick-Fil-A i brzo se raširio po društvenim mrežama. Vlasnici kompanije nisu potvrdili da stoje iz toga.
Bilo je vreme za Dnevnik 2 na RTS-u, baba je napravila uštipke od kiselog testa i ja sam ih, kao po običaju, prvo jeo sa kajmakom, pa posle sa pekmezom. Nisam toliko obraćao pažnju na sumorne vesti, koliko sam uživao u vrućim uštipcima. Tada se odjednom oglasila sirena za vazdušnu opasnost. Zalogaj mi je zastao u grlu. Otišli smo u podrum i tamo sam ostao do jutra, prespavavši na poljskom krevetu na razvlačenje. 24. mart će me uvek podsećati na taj događaj, kao i što ću se sećati početka bombardovanja svaki put kada budem jeo ili samo namirisao sveže uštipke.
Tih prvih dana bombardovanja 1999. sakrivali smo se u podrumu. Deda je jedne večeri, nekih pola sata od uzbune, rekao „Kad će više ovi… Ne mogu više da ih čekam! Idem gore!“. Ja sam par dana spavao u podrumu, a posle sam se vratio u svoju sobu. Ubrzo smo prestali da idemo u podrum svaki put kada bi nam iz vazduha pretile rakete. Bombardovanje i sirena za vazdušnu opasnost, od milošte nazvana „Šizela“ su postali nekakva normalnost. Ipak, svi smo se radovali kada Avram Izrael oglasi prestanak vazdušne opasnosti i kada čujemo Šizelinu sestru „Mirelu„. Наставите са читањем Moje sećanje na bombardovanje 1999.→
Koliko su nam zaštićeni lični podaci na internetu? Preko interneta koristimo usluge banaka, tražimo poslove, kupujemo, kladimo se… Svaki put kada na određenom sajtu želimo da napravimo novi nalog, moramo da ostavimo svoje podatke. Negde su to samo ime, prezime, email i lozinka, a negde je potrebno ostaviti znatno više podataka, kao što su broj telefona, adresu stanovanja, datum rođenja, JMBG (matični broj), broj lične karte, podatke o obrazovanju, radnom iskustvu, broj računa… Neke stvari su zaista neophodne za registraciju, ali problem nastaje kada internet veza nije zaštićena. Tada su svi ti poverljivi lični podaci dostupni svakome i vrlo lako se mogu zloupotrebiti.
Ideju za ovaj tekst sam dobio dok sam tražio posao i slao prijave raznim kompanijama. Kod mnogih kompanija stranica za registraciju nema nikakvu zaštitu, što znači da kompanija nije kupila SSL sertifikat koji služi da osigura prenos podataka na tom sajtu. Bio sam ljut kada sam to video, ali šta sam mogao da uradim, treba mi posao i ne mogu da propuštam šanse. Poslao sam prijave (nisam dobio posao) ali sam odlučio da proverim koji domaći sajtovi imaju nemaju sigurnosnu zaštitu. Rezultati mog kratkog istraživanja nisu baš pohvalni za kompanije. Zanimljivo je da na istim tim nezaštićenim stranicama kompanije poručuju da je privatnost podataka zagarantovana. Međutim, oni garantuju sigurnost vaših podataka u njihovoj bazi, ali ne i njihov transfer sa vašeg računara do njihovog servera. Наставите са читањем Sigurnost ličnih podataka na internetu – šta je to? (Ažurirano)→
Ponuda proizvoda u prodavnicama nije velika, a i to što postoji je znatno skuplje nego u inostranstvu jer ne postoji konkurencija na domaćem tržištu. Imamo par velikih trgovinskih lanaca koji drže najveći deo kolača, a situacija nije drugačija ni u proizvodnji, gde par kompanija drži u vlasništvu sve mlekare, šećerane, uljare… Na lokalu je malo drugačije, pa kupci češće idu u male prodavnice u svom kraju ili u svojoj zgradi. To zadovoljstvo kupovine u papučama i bademantilu plaćaju takođe visokim cenama. A šta se dogodi kada se pojavi konkurencija? Pokazaću u sledeća dva primera.
Pekara
U mom kraju je uvek bilo nekoliko prodavnica, ali smo imali manjak pekara. Kada se otvorila jedna mala pekara, to je bio čist pogodak. Ponudili su klasiku, dve – tri vrste hleba i najtraženija peciva po niskim cenama, a u velikoj količini. Okolne prodavnice su osetile manjak prihoda od prodaje jer su im ovi preoteli kupce hleba.
Međutim, posle nekog vremena, pekara je promenila vlasnika, a to se odrazilo i na kvalitet ponude. Peciva više niste mogli da kupite posle 11 prepodne, smanjili su težinu proizvoda, promenili cene, skratili radno vreme, postali neuslužni… Imali su dobro lokalno tržište, ali su ga izgubili svojim lošim potezima. Zbog toga me je jako obradovalo saznanje da se preko puta otvara nova pekara – Lulu, u velikom prostoru, sa kompletnom proizvodnjom. I ponudili su ogroman izbor hleba i peciva, izrazito ukusnog, ali po nešto višoj ceni nego u staroj pekari, a radili su ceo dan.
Svi su se odmah preorijentisali na novu pekaru i ubrzo je stara zatvorena. Nisu mogli da izdrže konkurenciju. Prodavnica pored njih, osetivši manjak svakodnevnih kupaca hleba i mleka, čiji se rafovi nalaze u krajnjim delovima prodavnice tako da se usput uvek još nešto kupi, je reagovala povećanjem ponude raznih vrsta hleba. Prodavnica je pokazala uspešno i brzo reagovanje na pojavu jake konkurencije.
Lulu pekari je posao cvetao, pa su odlučili da se prošire i otvorili su, u kratkom vremenskom roku, još dve pekare na još boljim lokacijama. Tada sam primetio da im proizvodi nisu više prvobitnog kvaliteta, a iz ponude su nestale mnoge specijalne vrste hleba. Verovatno kao posledica naglog širenja poslovanja ali i nedostatka konkurencije za takmičenje. Oni i dalje imaju dosta kupaca, ali ja sada kupujem u prodavnici pored jer mi tamo više odgovara.
Voleo bih kada bi se u kraju pojavila nova pekara koja bi podstakla Lulu da se vrati prvobitnom kvalitetu. Ovako se takmiči sa prodavnicom robe široke potrošnje.
Ažuriranje (04.06.2013.): Pekara Lulu je značajno popravila svoju ponudu. Pecivo im je ponovo visokog kvaliteta, a uveli su nove vrste specijalnog hleba. Drago mi je zbog toga.
Pizzeria
U Požeškoj ulici postoje dve Poncho picerije, koje su međusobno dosta udaljene. U jednoj možete da kupite samo pice, sendviče i palačinke, dok u drugoj pored toga imate i brzu hranu s roštilja. Ja sam najčešće kupovao u ovoj prvoj i pričaću o njoj. Tu ste mogli da poručite razne vrste pica, ali je postojala samo jedna vrsta koja se prodavala „na parče“ – kaprićoza.
Konkurencija na delu: Poncho vs. Pizza Plus
Poncho je držao dobar deo tržišta, nije imao konkurenciju, pa su lako mogli da povećavaju cene, bez promena u ponudi. Ta situacija je trajala dok se preko puta nije pojavio novi igrač – Pizza Plus, koji je Наставите са читањем Konkurencija je majka – dva lokalna primera→